~ Portal za razvoj demokratske i pravne svijesti u BiH ~

~ Korupcija je rak za demokratiju ~

Log In

Pravo na dom u sudskim slučajevima - Čerge (2)

 

Prema postojećoj praksi u ovom domenu, pojam “dom”, u kontekstu člana 8. označava mjesto stanovanja (kuću ili stan, itd.) u kome neko lice živi, ili je živjelo.

Francuska riječ koja se koristi za dom u Konvenciji glasi “domicile”. Ovo značenje je šire od engleske reči “dom” (“home”) i ono se odnosi i na kancelariju nekog lica, kao i na kuću u kojoj živi. Sud je pojam “dom” autonomno tumačio, bez obzira na unutrašnjepravnu kvalifikaciju tog pojma. U svakom konkretnom slučaju, Sud cjeni faktičke okolnosti, konkretno, postojanje dovoljnih i trajnih veza sa nekom određenom zgradom, ili objektom za koje podnosilac predstavke tvrdi da su njegov dom. Shodno tome, Sud smatra da riječ “dom” može obuhvatiti i cigansku čergu smještenu na određenom mjestu tokom dužeg vremenskog perioda, čak i u okolnostima u kojima Romi-čergari namjeravaju u nekom budućem trenutku da nastave sa svojim nomadskim

načinom života. Nije, međutim, jasno kako bi Sud reagovao na romsku porodicu koja živi u čergi, a ta se čerga periodično premješta s jednog na drugo mjesto.

Sud je priznao da se riječ “dom” mora široko tumačiti kako bi obuhvatila i poslovne prostorije nekog lica. Takvo tumačenje u skladu je sa značenjem francuske riječi “domicile” koja je upotrebljena u francuskoj verziji člana 8.

“Dom” se tumači i tako da obuhvata kuću u kojoj je neko lice živjelo tokom određenog vremenskog perioda i koju je moralo da napusti iz poslovnih razloga, ali je uvijek namjeravao da se u nju vrati.

Pravo na poštovanje nečijeg doma uglavnom obuhvata pravo na poštovanje postojećeg doma tog lica, a ne željenog doma ili onoga za što to lice namjerava da mu bude dom. Osim toga, pojam doma ne obuhvata mjesto (na primer grad, selo itd.) u kome je to lice odraslo.

 

Pitanje načina života Roma ili irskih čergara ima veoma istaknuto mjesto u jurisprudenciji Suda. Ovdje nije ni od kakvog značaja to što su mnogi Romi ili čergari prestali da žive tim nomadskim načinom života; važan činilac je činjenica da neki određeni podnosilac predstavke vodi takav život. Zaista, Sud je iznio mišljenje da svako mješanje u postavljanje čergi (karavana, prikolica) predstavlja mješanje u njihovo pravo na poštovanje privatnog života, kao i pravo na poštovanje njihovog doma.

 

U predmetu Bakli protiv Ujedinjenog Kraljevstva (1996) podnositeljka predstavke je irska čergarka koja je kupila zemljišnu parcelu u blizini zemljišta svoje sestre i tu postavila svoje tri čerge. Tu je živjela sa svoje troje djece. Prije toga su podnositeljka predstavke i njena djeca živjeli nomadskim načinom života, zajedno sa drugima. Podnositeljka predstavke u početku nije imala dozvolu za postavljanje čergi, ali je, pošto je neko vrijeme tu živjela, podnijela zahtjev za retroaktivno izdavanje dozvole. Zahtjev je odbijen. Podnositeljka predstavke je tvrdila da to odbijanje predstavlja mješanje u njeno pravo na poštovanje porodičnog života i doma. Ona je priznala da namjerava da u nekom životnom trenutku nastavi svoj nomadski način života, kako bi prenijela tradiciju mlađima u porodici. Sud je istakao da je podnositeljka predstavke kupila zemljište na kome su smještene njene čerge, kako bi tu živjela. Takođe je konstatovao da je ona zapravo trajno živjela na tom zemljištu od 1988. do trenutka izricanja presude (1996) sa izuzetkom jednog dvonedeljnog putovanja na koje je otišla da bi njegovala bolesnu rođaku. U takvim okolnostima, Sud je smatrao da čerge podnositeljke predstavke predstavljaju dom u smislu člana 8.

 

U predmetu Čepman protiv Ujedinjenog Kraljevstva (2001), Sud je smatrao da ciganski (romski) način na koji podnositeljka predstavke koristi svoju čergu predstavlja integralni dio njenog etničkog identiteta Romkinje, što odražava dugu tradiciju nomadskog načina života te manjine. Sud je smatrao da je tako čak i pored toga što, pod pritiskom razvoja i različitih politika ili svojevoljno, mnogi Romi više ne žive potpuno nomadskim životom, već se u sve većoj mjeri dugotrajno nastanjuju na jednom mjestu kako bi, na primjer, omogućili obrazovanje svojoj djeci. Sud je smatrao da su mjere koje su negativno uticale na mogućnost podnositeljke predstavke da postavi svoje čerge imale širi uticaj, a ne samo da su uticale na njeno pravo na poštovanje doma. Te mjere su uticale i na njenu sposobnost da zadrži svoj romski identitet i da svoj privatni i porodični život organizuje u skladu sa tom tradicijom.

 

Nastavit će se...

 

~ Demos

Mišljenja iznešena u tekstovima ne označavaju nužno stavove portala Demos.ba