~ Portal za razvoj demokratske i pravne svijesti u BiH ~

~ Korupcija je rak za demokratiju ~

Log In

Presuda u korist građana: Oslobodili se dužničkog ropstva u koje su ih stavile banke u Hrvatskoj

Voditeljica Udruge Franak u Hrvatskoj Sandra Žiga u intervjuu kojeg je dala našem portalu objašnjava šta ustvari predstavlja odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske o revizijama banaka i ujedno govori o tome kako su se građani Hrvatske koji su bili kreditno zaduženi oslobodili dužničkog ropstva u koje su ih postavile banke. U nastavku pročitajte intervju sa Sandrom Žiga.

Šta konkretno znači odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske o revizijama banaka?

Presudom Vrhovnog suda RH Rev 2221/2018 od 3. rujna 2019 kolektivni proces protiv 8 banaka koji smo pokrenuli još 2012. godine završio je uspjehom i našom pobjedom. Presudom Vrhovnog suda odbačene su revizije banaka, kojima su još jednom bezuspješno pokušale opravdati svoje nezakonito i nepošteno poslovanje, te je ujedno potvrđena pravomoćna presuda Visokog trgovačkog suda iz lipnja 2019.g., a koja je utvrdila ništenost odredbi ugovora o jednostranoj promjeni kamatne stope i o valutnoj klauzuli u CHF-u. Naša tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača prema vremenu ugovaranja kredita i protiv 8 tuženih banaka obvezujuća je za niže sudove i time je znatno olakšano podizanje tužbi svim dužnicima koji su imali kredite u valuti CHF. Udruga Franak se ponosi što je na taj način pomogla svim građanima Republike Hrvatske uz podršku članova koja traje već osmu godinu.
Banke će kako najavljuju u medijima ići dalje sa žalbom i pokušati tražiti zaštitu na Ustavnom sudu RH i Europskom sudu za ljudska prava, ali kako je upravo Ustavni sud već odlučivao o našem predmetu i upravo je on omogućio ovu presudu Vrhovnog suda RH, sve u skladu s pravom Suda EU, ne očekujemo da se ova presuda može promijeniti. Zato, tuženim bankama poručujemo da što prije krenu u nagodbe s građanima kako bi pokušale barem izbjeći plaćanje zateznih kamata koje iz dana u dan rastu i  koje će kao nepošten stjecatelj u konačnici morati vratiti građanima.

Pojasnite nam i to koliko su građana Hrvatske banke držale u svojevrsnom dužničkom ropstvu i kako se to manifestiralo?

Prema našim informacijama, kredita u CHF-u je bilo oko 125 000, i radilo se o potrošačkim kreditima svih namjena. Ako broj ugovora preslikamo na broj ljudi, govorimo o pola milijuna hrvatskih građana koji su bili zarobljeni u svojevrsnom dužničkom ropstvu, jer su obveze po glavnici i nakon 10 godina redovnog plaćanja bile sve veće, kako je rastao tečaj CHF. Obzirom na višegodišnju agoniju, dužnici su vraćali kredite u neopisivo teškim uvjetima, nepovratno su ugrožene egzistencije zaduženih građana, te su nastale trajne posljedice na zdravlje ljudi, narušeni su mnogi obiteljski odnosi, a kao posljedicu imamo i činjenicu da su se iselile tisuće ljudi iz Republike Hrvatske koji su imali kredit u CHF-u da bi mogli vraćati dugove.

Kakve je sve posljedice ovakav odnos ostavio na ljude koji su članovi vaše Udruge?

Kao što je i prethodno rečeno, naši članovi i njihove obitelji su podnijeli veliku žrtvu, nakon domovinskog rata, ovo je vjerojatno najveća ugroza na egzistenciju građana RH. Naime, obzirom da su kredite dizale mlađe generacije ljudi, i da je teret CHF kredita na nekima bio i po deset godina, smatramo da je obuhvat lošeg utjecaja na život i zdravlje zasigurno nemjerljiv, uzmemo li u obzir da je direktno pogođeno bilo zasigurno 125.000 obitelji.

Jesu li ljudi oboljeli i imali ozbiljne zdravstvene probleme zbog ovog odnosa dužničkog ropstva koje su postavile banke?

Apsolutno da, neka istraživanja koja smo proveli su to i pokazala, a Udruga Franak je tiskala i „Crnu knjigu“ u kojoj su opisivane brojne nesretne sudbine ljudi, koji su nastradali zbog CHF kredita. Nažalost stvarne posljedice za zdravlje nisu mjerljive i vrlo vjerojatno nikad nećemo saznati kolika je šteta nanijeta hrvatskim građanima ali i građanima zemalja u okruženju, npr. Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Rumunjskoj. Osim zdravstvenih problema, potrebno je istaknuti da je nažalost bilo i slučajeva suicida, a mnoge obitelji su se i raspale, što je zasigurno ostavilo posljedice i na djecu iz tih obitelji.


Pratili smo u medijima da je, nažalost, bilo i slučajeva samoubojstava. Koliko je bilo takvih slučajeva?

Upravo pod teretom ovakvog štetnog proizvoda plasiranog od strane banaka neki građani nisu uspjeli dočekati pravdu na koju se čekalo skoro 8 godina. Koliko je nama poznat bilo je nekoliko slučajeva suicida no bilo je i smrti uslijed stresa izazvanog nemogućnošću vraćanja kredita, obzirom je iz dana u dan dug rastao, ovrhe su pristizale, ljudi su ostali bez jedinog doma, a država nije na pravi način reagirala i zaštitila građane.

Postoje li zbog toga elementi da neko odgovara u naknadnom kaznenom postupku zbog takvih slučajeva?

Za sada nemamo informacije da su se obitelji nastradalih odlučile na takve korake, ali mi kao Udruga Franak svakako namjeravamo ispitati okolnosti za podizanje kaznenih prijava protiv banaka radi organiziranog kriminala i udruživanja, jer šteta koju su banke unazad 15 do 20 godina nanijele građanima nije samo u novcu, ljudi žele pravdu upravo radi trajnih posljedica koje je djelovanje banaka ostavilo na njih i njihove obitelji.

Koji su naredni koraci koje ćete poduzeti u Udruzi?

Udruga Franak aktivno radi od 2011.g. i u tom periodu smo postigli maksimum u zadanim okvirima, te smo zbog toga ponosni što nam daje motiv za nastavak borbe. Sljedeće ćemo organizirati ponovno edukacije, tribine i konzultacije za članove i sve zainteresirane radi informiranja oštećenih građana, a kako bi isti mogli tužiti banke, i konačno dobiti barem materijalnu satisfakciju, kad budu obeštećeni. Svakako ćemo ići i s prijedlogom zakonskog rješenja prema Vladi RH kako bi se se građani obeštetili odmah, bez da moraju pojedinačnim sudskim procesima još godinama čekati svoj nezakonito naplaćen novac.

~ Demos

Mišljenja iznešena u tekstovima ne označavaju nužno stavove portala Demos.ba